Return to flip book view
Message RVATSKASELAALJMAŠ I ERDUT RADOBOJ TRG KOD OZLJAŽENSKA OPĆA GIMNAZIJA DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA U ZAGREBU2024.
MPRESSUMSUDIONICE PROJEKTA OBILASKASELAVeronika Jerković, 3.aMaura Starčević, 3. aPetra Kajba, 3. bDora Povrženić, 3. bNina Jano, 3. bDora Škrinjarić, 3. bRafaela Karačić, 3. bKovač Martina, 3. bMeštrović Stella. 3. bŠandrk Marija, 3. bPetra Princip, 2. bIva Kućaš. 2. bDomančić Julija, 1.aRukavina Petra, 1. aVinac Dunja, 1. aJulija Kos, 1. bPetranović Dora, 1. bTomac Antea Ivana, 1. bGabrijela Panić, 1. cErin Fišer, 1. cNika Šestak, 1. cUREDNICE I DIZAJNERICE FILMAEva Šoljo, 3.bUREDNICE I DIZAJNERICE KNJIGEJulija Domaničić, 1. aMarta Domančić, 1. bJulija Kos, 1.bAUTORICA TEKSTOVA ZA KNJIGU ISCENARIJ ZA FILMRafaela Karačić, 3. bGLAVNA VODITELJICA U FILMU:Dora Povrženić, 3. bUREDNICE PANOAUčenice prvih razredaORGANIZATORICE POSJETA SELIMAVišnja Jukić, prof. organizacija putau ErdutVesna Šiško, prof. organizatoricaputa u RadobojMelita Jesih Matić, prof.organizatorica puta u Trg kod OzljaMENTORICA ZA PANOEVišnja Jukić, prof.MENTORICE ZA FILM, SCENARIJ ISADRŽAJ KNJIGEVišnja Jukić, prof.MENTORICE ZA SADRŽAJ I DIZAJNKNJIGE Natalija Ložnjak, prof.Višnja Jukić, prof.MENTORICA ZA PRIJEVOD Vesna Šiško, prof.VODITELJICA PROJEKTA: Višnja Jukić, prof.ZAHVALEDarku Barjaktareviću, ZlaticiBlagojević iz Erduta, AnđelkuTopolovcu, Ivani Hazulin Pospiš izRadoboja, Gordani Basar iMiroslavu Razumu iz Trga kod Ozljate svim ostalim sudionicima trijusela koji su svojim volonterskimdjelovanjem osigurali provedbuprojekta koji je trajao od listopada2024. i završio 14. 12. 2024. 2
ADRŽAJKoje je naše europsko nasljeđe?Aljmaš i ErdutRadobojTrg kod OzljaRecept Cene Regetaš za "trškevrnjare"36810123
OJE JE NAŠEEUROPSKONASLJEĐE?Republika Hrvatska ima punokulturnih dobara, ali nedovoljno suistaknuta sela gdje je očuvanahrvatska povijest prenošenausmenim putem, načinom života iočuvanjem tradicijskih vrijednosti.Nažalost, ona su teškodemografski pogođena zbogiseljavanja hrvatskog stanovništvau veće gradove ali i u inozemstvo.U većini naselja živi starijestanovništvo koje se čvrsto držisvoje tradicije i običaja. Željele smootkriti naše europsko nasljeđe,otišle smo i istražile kulturnubaštinu i ljepotu hrvatskih sela kaošto su Aljmaš, Erdut, Radoboj i Trgkod Ozlja. 4
Ono što je najviše zabilježilo ovo istraživanje hrvatske kulturnebaštine, bili su ljudi koji su bili sretni i ponosni što mogu podijelitinešto od svoga znanja i ljubavi s nama, bili su jako velikodušni ipokazali su nam da su ljudi velika srca puni ljubavi za svoj kraj inarod, puni priča, veselja, pjesme i običaj što je naše kulturnonasljeđe i čime doprinosimo europskoj kulturi.5Rafaela Karačić, 3. b
LJMAŠI RDUT Prva sela bila su Aljmaš i Erdut. To su dva slavonska selasmještena na samoj granici sa Srbijom na Dunavu. Naput smo krenule 19. listopada 2024. U Aljmašu nas jedočekao prekrasan pogled na Dunav i vojvođanskuravnicu ispred koje se nalazi marijansko svetište, Gospaod Utočišta, koja je preživjela mnogo stradanja. Put nasje dalje vodio prema Erdutu gdje smo odsjeli na doručkukod ljubazne gospođe Blagojević koja nas jevelikodušno primila i počastila u svome domaćinstvu„Stari Dud“. Nakon doručka, prijateljski raspoložen vodičHrvoje Pavić vodio nas je u obilazak Erduta gdje smo seupoznali s vinarijom „Magistra“.6
Za ručak su nas domaćinipočastili tradicionalnim iautohtonim jelom s Dunava fišpaprikašem. Jedna od mještankipoučila nas je izradi košare odpapira što je bilo vrlo zanimljivoali i poučno.Nakon toga, prošetali smo se dostare kule, a nakon toga doseoske crkve „Svih svetih“ istarog dvorca Adamović Cash. Prošetali smo najvećimvinogradom u cijeloj Hrvatskoj iupoznali se s najvećomvinskom bačvom koja možeprimiti i do 75 tis. litara vina. Mještani su nam pričalizanimljivosti Erduta, ali i ohrabrosti naših ljudi za vrijemeDomovinskog rata.7
ADOBOJ9. studenog 2024. krenuli smo u zagorsko selo Radoboj. URadoboju su nas dočekale prekrasne bakice Štefice koje sunas naučile napraviti zagorske štruklje, jedno od najpoznatijihzagorskih jela. Plesali smo i pjevali zagorske pjesme, a štrukljekoje smo uspjeli napraviti s dragim bakicama pojeli smo. 8
Nitko nije očekivao muzej u selu, pogotovo nemuzej sa zanimljivom zbirkom još iz vremenakad je tu bilo Panonsko more. Pogledali smovideo prezentaciju o običajima i tradicijiRadoboja. Nakon muzeja, uslijedio je obilazakfarme krave koje su nas glasno pozdravljalesvojim mukanjem, a njihovi vlasnici počastilirazličitim vrstama sira i štrukljima. Ono što jeoznačilo završetak našeg jednodnevnog izleta uRadoboju bila je vožnja električnim biciklima poprekrasnim zelenim brežuljcima Hrvatskogzagorja. Nakon toga, otišli smo do obiteljskogapoljoprivrednoga gospodarstva kodGabrijele koja nam je pokazala kako izgledarad na selu te nas je naučila kako saditi i sijatii kako održavati vrt pa joj je tako jedna grupadjevojaka pomogla napraviti humke zarajčicu dok je druga grupa radila cvjetnearanžmane. Naravno, neke je djevojke zanimalo što sutumuli, a kako bi dobile odgovor na to pitanje,otišle su ga potražiti u šumu Podstenje. Otkrilesu da su tumuli prapovijesni grobovi podzemljinim humcima koji datiraju još iz starijegželjeznog doba, a našli su ih mještani tijekomrada u šumi još u 19. stoljeću. Osim tumula, našlisu puno jestivog i rijetkog, ali prekrasnog biljapoput crne bazge, šumskih jagoda, trnine,jednovratnog galoga, ali nisu se našle samojestive biljke, nego i otrovne gljive kao što sucrvena muhara, cjepača, ludara itd.9
RGKODOZLJAU subotu 23.11. 2024. oko podne, obišli smo Stari grad Ozalj tj. dvoracOzalj koji je smješten iznad rijeke Kupe, on je poznat jer su gaposjedovale jedna od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji,Frankopani i Zrinski. Tijekom šetnjice oko dvorca, mogle smo vidjetimalu hidroelektranu na rijeci Kupi, Munjaru.10
Na kraju toga dana otišle smo crkvu SvihSvetih u kojoj je na zidovima napis naglagoljici, starohrvatskim pismom. No, onošto nam je ukrasilo dan bila je predstava„KUD–ovanje u Ozlju“ pa smo gledali raznenarodne plesove, običaje i poslušali raznetradicionalne trške pjesme. Posebno nas jerazveselio ukusan grah s kobasicama. Na putu prema Trgu, naišli smo i na kućice izpredindustrijskog razdoblja, a nakonobilaska etnoparka i razgledavanja starihkuća krenuli smo u Trg, dočekale su nasdrage članice KUD-a Trg koje su nas naučilekako pripremiti trške vrnjare i čipku jalbu, ana kraju su nas naučile tehniku izrade jalbekoja se izrađuje na lucnju okviru u oblikuluka.Čipka jabla koja se izrađuje na lucnju okviruu obliku luka.11
2 dl domaće svinjske masti2 dl domaće vrhnjebrašna po potrebi (oštro i glatko) 1 prašak za pecivoprstohvat soližlica šećera i šećer u prahu/štaub šećer za posipavanje ECEPT CENE REGETAŠZA "TRŠKE VRNJARE"PRIPREMA:Pomiješati brašno s praškom za pecivo, a zatim umiješati mast. Kada sesve izmiješa, dodati vrhnju, šećer i sol te zamijesiti glatko tijesto.Razvaljati tijesto na debljinu oko 5 mm te čašom izrezivati krugove, amanjom čašom usred izrezanog kruga izrezati krug - tako da ostaneoblik prstena. Slagati u pleh namazan mašću i peći na laganojtemperaturi (ne višoj od 170 stupnjeva). Izvaditi vrnjare iz pećnice prijenego potamne i uvaljati ih u šećer u prahu. 12